Evo kako što bolje učiti uz glazbu

Posted by | Nekategorizirano | 05.07.2015

Prema statistikama tvrtke Focus at will, čak 50 posto ljudi sluša glazbu dok uči ili radi.  I ne samo tada, slušamo je kao dio svakodnevnice; u kafićima, trgovinama, u uredu, kod kuće, na putu do određene destinacije. Može li nam glazba pomoći u podizanju vlastite produktivnosti i lakšem obavljanju obaveza? Ovisi.

Potvrđeno je da čovjeku treba 20 minuta da se privikne na okolinu kako bi mogao produktivno početi  s učenjem, dok prosječno može zadržati koncentraciju 20 – 40 minuta. Dakle, već je ionako dovoljno teško ostati koncentriran bez da nas glazba u tome ometa. Problem nije sama glazba, već slušanje potpuno krive vrste glazbe. „Moderna“ glazba (mainstream) dokazano smanjuje produktivnost i koncentraciju jer naš mozak nesvjesno sluša i pamti riječi pjesama, što ima jednaki efekt kao da netko pored nas cijelo vrijeme razgovara. Cilj moderne glazbe je izazvati intelektualnu i emotivnu reakciju slušatelja, čime naš um počinje lutati sjećanjima, a mi često počinjemo proživljavati emocije izražene u pjesmi.

No, postoji li ipak glazba koja pozitivno utječe na nas?

Objavljena su mnogobrojna istraživanja koja potvrđuju da instrumentalna glazba zaista pozitivno utječe na učenje. S druge strane, istraživanje Sveučilišta Windsor pokazalo je da su ljudi koji slušaju glazbu kreativniji i brže rješavaju zadatke od onih koji rade u tišini. Stari Grci su tako pjevali drame jer su znali da im glazba pomaže da lakše zapamte tekst. No sigurno uz te iste pjevane drame nisu učili jer bi ih tekst sigurno ometao.

Prema čuvenom The Center for New Discoveries in Learning potencijal za učenje može se povećati najmanje 5 puta uz glazbu od 60 bpm. Tako se za učenje prirodnih predmeta poput matematike i fizike najbolja pokazala klasična barokna glazba sa 60-70 bpm (bpm = beats per minute, odnosno brojudaraca u minuti“).  Uz Mozartovu glazbu, posebice njegovu  “Sonatu u D-duru” osoba brže i učinkovitije pamti. Istraživanja su pokazala da je Mozartova glazba posebno učinkovita jer se glasnoća tona u njegovim skladbama izmjenjuje u razmaku od točno 30 sekundi, što je jednako uzorku moždanih valova. Posljedica toga je sinkroniziranje lijeve i desne polutke mozga, što dovodi do opuštanja, poboljšanja koncentracije i sposobnosti razmišljanja. Mnogi to nazivaju i „Mozartovim efektom“.

Ukoliko klasična glazba nije vaš izbor, postoje i druge mogućnosti. Novija istraživanja potvrđuju da slušanje glazbe s 50-60 bpm ima umirujući efekt, usporava otkucaje srca i ritam disanja, snižava krvni tlak te također omogućuje mozgu da učinkovitije uči i pamti nove činjenice. To su New Age i ambijentalna gazba.

Za učenje kreativnih predmeta preporučuje se drugačiji pristup, a to je slušanje rock i pop glazbe koja izaziva uzbuđenje čime se potiče kreativno djelovanje kod osobe. Kao primjer se navode dvije pjesme; Katy Perry – Firework:

… i The Rolling Stones – I can’t get no satisfaction:

Nismo sigurni koliko je ovo istinito. Najbolje je da probate i javite nam. :-)

Psihijatar, dr. Georgi Lozanov, 30 godina je proučavao utjecaj glazbe na pamćenje. U jednom od svojih istraživanja podijelio je sudionike u grupu A i grupu B. Svakoj grupi bi dao 15 minuta za čitanje članka, s time da je grupi A puštao jednu vrstu glazbe dok je grupi B puštao drugu vrstu glazbe. Nakon isteka vremena, pričekao bi sat vremena te im tada postavljao pitanja u vezi pročitanih članaka i uspoređivao rezultate. Postupak je ponovio sljedeći dan, tjedan poslije i mjesec dana poslije.

Na kraju istraživanja došao je do sljedećeg zaključka: da bi glazba imala pozitivan utjecaj, proces učenja mora se podijeliti u 3 faze: 1) Relaksaciju, 2) aktivno učenje i 3) konsolidaciju pamćenja. Spomenute tri faze čine tzv. RAM (Relaxation, Active Learning, Memory Consolidation) glazbeni efekt. Za svaku od tih faza potrebno je slušati drugačiju vrstu glazbe kako bi se postigao zadovoljavajući efekt.

Faza relaksacije odvija se prije samog početka učenja. Lozanov tvrdi da u ovoj fazi treba slušati 3-5 minuta opuštajuću glazbu koja bi omogućila mozgu da dođe do optimalnog stanja za učenje. Kao idealnu skladbu za ovu fazu naveo je Claude Debussyevu Deux Arabesques:

U aktivnoj fazi učenja prvi puta se čitaju i upijaju informacije. Tijekom ove faze Lozanov preporučuje slušanje „aktivnih klasičnih koncerata“ koji omogućuju brzo upijanje informacija. Skladba idealna za ovu fazu je Čajkovskijev 1. Koncert u B – molu za klavir i orkestar:

U zadnjoj fazi, mozak ponavlja naučene informacije i pokušava ih zadržati, te je potrebno slušati „pasivne klasične koncerte“ koji svojom melodičnošću pomažu spremiti naučeno znanje u dugoročno pamćenje. Idealna skladba za ovu fazu je Corelliev 2. Concerti Grossi, Op. 6.:


Sad kad smo zaključili da glazba može pozitivno utjecati na učenje, na vama ostaje da sami odaberete glazbu koja vam najbolje odgovara. I naravno, da puno učite!

Komentari

Imas iskustva

  • Imaš iskustava ili ideja koje bi volio/la podijeliti? Zanima te tematika karijera i obrazovanja i želiš objaviti vlastiti blog post? Javi nam se!