Međunarodna obrazovna konkurentnost: Gdje je Hrvatska?

Posted by | Nekategorizirano | 26.07.2013

Konkurentnost je širok pojam koji se može različito definirati  i interpretirati  i za svakoga ona znači nešto drugo. Unatoč tome, svi bi se mogli složiti u jednom: konkurentnost je dinamična koncepcija. U današnje vrijeme svi konkuriraju sa svima, odasvud i sa svačim, ona prisiljava sve sudionike da neprekidno razmišljaju o svojoj ulozi, svojim snagama, slabostima i odgovornostima, kako svojim tako i tuđim.

S konkurentnosti na području obrazovanja događa se isto. Ona se odnosi na različite segmente obrazovanja, od kvalitete obrazovnog sustava do mogućnosti istraživačkih usluga i obučavanja. U nastavku, cilj nam je pokazati kako Hrvatska stoji na svjetskoj ljestvici konkurentnosti na području obrazovanja u odnosu na neke druge odabrane zemlje.

Kada spominjemo konkretne brojke, godišnji izvještaj o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma koristi se Global Competitiveness Index (GCI) tj. Globalnim indeksom konkurentnosti koji nam nudi takve podatke. GCI sadržava holistički uvid u odrednice koje su najvažnije za rast produktivnosti i konkurentnosti te su grupirane u 12 stupova. Jedan od stupova prati kvalitetu sustava obrazovanja neke zemlje, broj visokoobrazovanih ljudi, kvalitetu znanosti, različitih programa podučavanja i sl. U promatranje su uključene 144 zemlje te su poredane na ljestvici od najboljih do onih slabije pozicioniranih. Sljedeći grafički prikazi pokazuju položaj Hrvatske u određenim odabranim segmentima obrazovanja u odnosu na druge odabrane zemlje na svjetskoj ljestvici konkurentnosti u periodu od 2008. godine do danas. Što je prikazana vrijednost niža znači da je određena zemlja bolje pozicionirana jer ide prema vrhu ljestvice i obrnuto. Što neka zemlja ima veću vrijednost u pojedinom segmentu to je njezin sustav obrazovanja na tom području slabiji jer se njezin rang kreće prema dnu ljestvice.

Naravno, u ovom tekstu nećemo međusobno usporediti i popisati sve 144 zemlje. Osim Hrvatske odabrali smo još pet obrazovno-zanimljivih zemalja: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Kanadu i Austriju. Iako ove zemlje po službenom rangiranju nisu uvijek najbolje u svakoj kategoriji, za njih se ipak može reći da su svojevrsne obrazovne velesile te stoga i zanimljive za usporedbu s Hrvatskom.

Stopa upisa u srednje škole

stopa upisa u srednje skole

 

Prikazani grafikon pokazuje stopu upisa učenika u srednje škole, pri čemu je tijekom prikazanog perioda Kanada u prosjeku najbolje rangirana zemlja. U promatranom razdoblju njen položaj na ljestvici varirao je od 6. do 25. mjesta. Hrvatska se u promatranoj kategoriji nalazi na najslabijoj poziciji. U zadnjem razdoblju zauzima 48. mjesto, što je još uvijek bolji rezultat od 2/3 ostalih zemalja, ako se podsjetimo da je promatrano njih 144.Što znači da veliki dio učenika nakon završene osnovne škole odlučuje nastaviti svoje obrazovanje.

Stopa upisa na visokoobrazovne institucije

stopa upisa na visokoobrazovne institucije

Ova kategorija označava koliko učenika nakon završene srednje škole odlučuje nastaviti svoje obrazovanje na nekoj od visokoobrazovnih institucija. Iz prikazanog je vidljivo da na ovom području prednjači SAD, pozicionirajući se među prvih 6 zemalja tijekom cijelog promatranog perioda. Možda izgleda iznenađujuće, no Hrvatska je u ovom slučaju uz bok Njemačkoj i kreću se u prosjeku oko 50 mjesta kroz prikazana razdoblja.  Što je uzrok tome možemo samo pretpostavljati, iako bi moglo značiti da njemački učenici pri upisu u srednje škole biraju više strukovna zanimanja, nakon čega nije potreban nastavak školovanja na nekoj visokoobrazovnoj instituciji, dok hrvatski učenici većinom izabiru gimnazijske i slične programe koji pretpostavljaju nastavak školovanja.

Kvaliteta obrazovanja

kvaliteta obrazovanja

Kvaliteta obrazovanja obuhvaća cjelokupni sustav obrazovanja neke zemlje, od predškolskog do visokog obrazovanja koji se trajanjem i strukturom u nekim segmentima razlikuje od zemlje do zemlje. Tako npr. osnovna škola u Hrvatskoj ima 8 razreda, a srednja  4. U američkom obrazovnom sustavu imamo ‘elementary’, ‘middle’ i ‘high’ school, dok u njemačkom obrazovnom sustavu postoji 9 razreda osnovne i 4 srednje.  Vidimo da je Kanada između spomenutih zemalja najuspješnija na tom području, nakon čega slijedi Austrija te ostale zemlje. Hrvatska ponovno nalazi na začelju ljestvice odabranih zemalja, krećući se između 50. i 56. mjesta.

Kvaliteta obrazovnog sustava

kvaliteta obrazovnog sustava

Ovaj segment obrazovanja mjeri koliko su dobro usklađena kretanja potreba na tržištu s kretanjima upisa na visokoobrazovne institucije te nastoje li se zadovoljiti potrebe tržišta za određenim zanimanjima i smanjenjem broja nekih zanimanja kojih ima viška na tržištu rada. U tom segmentu ponovno prednjači Kanada, iako se sve promatrane zemlje kroz ukupan promatrani period kreću među prvih 20. Osim Hrvatske koja u ovom slučaju jako zaostaje i nalazi se skoro na samom dnu ljestvice na 126. mjestu.

Dostupnost usluga istraživanja i usavršavanja

dostupnost usluga istrazivanja i usavrsavanja

Ovaj dio pokazuje kolika je dostupnost visokospecijaliziranih i kvalitetnih programa usavršavanja. Što samo pokazuje važnost cjeloživotnog školovanja i obrazovanja. Hrvatska je u tom puno lošija od ostalih prikazanih zemalja i kao što vidimo iz priloženog tijekom godina nije napredovala na tom polju. Ostale zemlje, na čelu s Njemačkom i  SAD uvidjele su važnost takvog pristupa obrazovanju što ih stavlja u sam vrh konkurentnosti u ovom segmentu obrazovanja.

Stopa odlaska visokoobrazovanih osoba u inozemstvo

stopa odlaska visokoobrazovanih osoba u inozemstvo

Ovaj graf je vrlo važan za obrazovnu konkurentnost svake zemlje, jer prikazuje koliko je pojedina zemlja sposobna zadržati obrazovane ljude u zemlji, odnosno koliko joj je tzv. odljev mozgova (brain drain). Ovaj problem je kao što znamo i kao što svakodnevno možemo čuti i pročitati u Hrvatskoj jako velik. Zato se u ovoj kategoriji i nalazimo pri samom dnu ljestvice, dok su ostale spomenute zemlje uglavnom dobro pozicionirane na ovoj ljestvici jer svojim mladim ljudima nude veliki broj prilika za ostanak u zemlji.

Moramo pronaći način da, koliko god to nevjerojatno zvučalo, iz negativnog trenda odljeva mozgova uzmemo nešto pozitivno, ili, u najmanju ruku, izvučemo pouku. Mi u A-Linku smatramo da negativni trend brain drain mora prerasti u pozitivan trend brain banks. Moramo ulagati u „naše“ ljude u inozemstvu. Moramo širiti mrežu. Moramo stvoriti kritičnu masu međunarodno obrazovanog i međunarodno iskusnog kadra u svim poljima koji će biti sposobni odgovoriti potrebama novog globalizacijskog doba!

Za početak, nije sve ni tako sivo. Prema gore navedenim informacijama i izvorima, ukupno rangiranje Hrvatske jest 56/144, što znači da je 88 zemalja iza nas. Nije dobro, ali nije niti toliko loše za početak. Želimo li napredak moramo se ugledati na najbolje. Moramo ih imitirati.

Komentari

Imas iskustva

  • Imaš iskustava ili ideja koje bi volio/la podijeliti? Zanima te tematika karijera i obrazovanja i želiš objaviti vlastiti blog post? Javi nam se!