“Na mladima svijet ostaje” -tako kažu…

Posted by | Nekategorizirano | 26.07.2013

Čuli smo to gomilu puta. Legitimno je i zapitati se kakav svijet mladi nasljeđuju da bi na njima ostao. Jedan od deprimirajućih pokazatelja kako svijet izgleda u našem podneblju jest činjenica da je oko 200.000 mladih u proteklih dvadeset godina napustilo zemlju da bi se (trajno) nastanilo u Sjedinjenim američkim državama, Australiji i Kanadi. Po svemu sudeći taj trend će se nastaviti. Što se trenutnog stanja u Hrvatskoj tiče, procjena predsjednika Savjeta za gospodarstvo pri Uredu predsjednika RH, prof. dr. Borisa Cote također ne ulijeva optimizam: „Neće biti rasta ni oporavka, a Vlada će opet rušiti plaće.“  No, još lošije vijesti su da nije samo kod nas kriza. Krizom je pogođen i veliki dio Europe. Unatoč varirajućim i često kontradiktornim izjavama o skorašnjem oporavku Europskog gospodarstva, Europska komisija procjenjuje da će veliki dio europskog tržišta ostati prigušen barem do kraja 2016. godine.

U ovoj teškoj situaciji uspjevat će samo najbolji, najuporniji i najhrabriji, oni koji će strateški tražiti svoju priliku. Ipak, ne radi se samo o relativnoj snazi nečijih službenih kvalifikacija. Kako odnose u gospodarstvu tumači prof. dr. Saša Petar (a to se može preslikati na tematiku mladih, obrazovanja i karijera): „Prolazi vrijeme u kojem veliki jedu male. Dolazi vrijeme u kojem brzi jedu spore!“  Doista, osim kvalifikacija ključni sastojci uspjeha nečije karijere postaju responzivnost, reaktivnost, proaktivnost te nadasve inovacija i kreativnost. No, problem je što naučeni obrazac ponašanja i postupka kod pripremanja nečije karijere ima sve kraći rok trajanja. Naime, svijet se sve brže mijenja. Velike promjene u tehnologijama uvjetuju i promjene u poslovanju, karijerama, obrazovanju te općenito načinu svakodnevnog nošenja s izazovima. Praktična znanja traže nadopunu! To potvrđuju i rezultati istraživanja o kompetencijama koje su bitne kod zapošljavanja kvalificiranih kandidata. Istraživanje je provedeno na 7.000 tvrtki iz različitih zemalja Europske unije. Osim praktičnih znanja, direktori ovih tvrtki u selekcijskom procesu naglasak stavljaju na sljedećih pet kriterija: 1) znanje stranih jezika 2) komunikacijske vještine 3) sposobnost timskog rada 4) sposobnost prilagođavanja promjenama i novim situacijama 5) mobilnost u učenju uz inicijativu.

Dakle na mladima ostaje svijet koji je svakim danom drukčiji. Ove činjenice mogle bi se sažeti riječima francuskog pjesnika Paula Valerya koji je jednom gotovo proročanski napisao: „Problem našeg vremena je da budućnost nije onakva kakva je bila.“ Uz službene kvalifikacije i praktična znanja, za prva tri kriterija iz spomenutog istraživanja možemo već sad reći da se „podrazumijevaju.“ Glavna novina nastupa u brojevima 4 i 5. Promatrajući širu sliku i trendove u obrazovanju i karijerama o kojima smo već pisali, imamo osnove tvrditi da će važnost kriterija pod brojem 4 (sposobnost prilagođavanja promjenama i novim situacijama) i 5 (mobilnost u učenju uz inicijativu) poprimati sve veći značaj, a najvjerojatnije zauzeti i više mjesto na listi. Posebno kada se prva tri kriterija iz obveze pretvore u običaj koji ni jedna ozbiljna tvrtka neće trebati uopće naglašavati.

Na mladima ostaje svijet koji se brzo mijenja. Što se hrvatske mladeži tiče, na njih utječu promjene koje sa sobom donosi učinak globalizacije, ulazak Hrvatske u EU, mobilnost i zapošljavanje, ekonomska kriza te moralna i etička kriza. S tim se izazovima trebamo znati nositi. Trebamo se znati nositi s promjenama. Trebamo postati mobilni kako u psihološkom tako i u fizičkom smislu. Ponavljamo, uspjet će najbolji, najuporniji i najhrabriji. A od njih će pobijediti najbrži.

Komentari

Imas iskustva

  • Imaš iskustava ili ideja koje bi volio/la podijeliti? Zanima te tematika karijera i obrazovanja i želiš objaviti vlastiti blog post? Javi nam se!

-->