Znanje je najvažnija osobina dobrog lidera i jedini kapital koji raste dijeljenjem

Posted by | Nekategorizirano | 26.07.2013

Neki će reći da je drugi dio naslova samo floskula koja zvuči pomalo paradoksalno. Ali to ne umanjuje njenu istinitost. Znanje postaje bogatstvo onda kada se stekne kvalitetnim, sadržajnim i pomno isplaniranim procesom obrazovanja.

Svi društveni pokazatelji svjedoče da kvalitetnijim obrazovanjem povećavamo sposobnost primjene svega što smo teorijski naučili te postajemo daleko responzivniji na akumulaciju i daljnju primjenu praktičnih iskustava. Nažalost, naši obrazovni sustavi nisu dorasli zadovoljavanju potreba koje nalaže sve kompleksnija sutrašnjica. Takvim se sustavima potiskuje kreativnost, inovativnost, profesionalnost i društvena odgovornost, čime se mladim, talentiranim i izvorno kreativnim ljudima nanosi dugoročna šteta i nepravda.

Profesor Želimir Srića u svojoj poznatoj knjizi „Hrvatska 2020“ vješto navodi niz činjenica:
Valja roditelje, šefove, političare, poslodavce, radnike, djecu, učenike i studente uvjeriti u ono što u najrazvijenijim zemljama svijeta svatko zna. Ulaganje u izobrazbu je dugoročna investicija. Istraživanja pokazuju da jedan euro uložen u obrazovanje za deset godina vraća oko 10 eura. Dakle, investiranje u znanje više se isplati od bilo kakvog poslovnog ulaganja, kupovanja nekretnina, dionica ili bilo kakve štednje. Svaki narod onoliko vrijedi koliko njegovi pojedinci znaju, onoliko koliko imaju sposobnosti i onoliko koliko su pripravni svoje znanje pretvoriti u poduzetničku i poslovnu praksu. Važno je širiti uvjerenje da je učenje glavna poluga promjena u društvu. Ne učimo samo zato da, kako što kaže jedan aforizam, upoznamo ili objasnimo svijet u kojem djelujemo. Učimo kako bismo ga mogli promijeniti.

Ako znanje promatramo kao temeljni ljudski kapital, zanimljivo je primijetiti da ono, za razliku od ostalih proizvoda, ne podliježe tzv. zakonu opadajućih prinosa kojeg podučava neoklasična ekonomska teorija. Tako je početkom prošlog stoljeća ustvrdio američki ekonomist John Maurice Clark. Znanje raste dijeljenjem, kao i izvrsnost svega što se sa znanjem radi. Znanjem postajemo sposobni uvidjeti promjene i nove trendove u tzv. leadershipu—ključnoj paradigmi čije važnosti mnogi nisu svjesni. „Klasični“ leadership odavno ne podrazumijeva način autoritativnog vođenja. Evoluirajući leadership prije svega podrazumijeva zdravu interakciju temeljenu na vlastitom davanju pozitivnog primjera. Leadership također znači aktivno služenje kako kolegama i suradnicima tako i cijelom društvu. Pravilno upravljanje znanjem i iskustvima je glavni preduvjet svakog uspješnog lidera.

Dobar lider je onaj koji koristi vlastito znanje kako bi poticao i implementirao pozitivne promjene u svojoj neposrednoj okolini te onaj koji uspješno vodi ljude. I najvažnije, odličan lider je onaj koji stvara nove lidere!

Budući da živimo u globalizirajućem svijetu u kojem nismo „otporni“ na promjene izvana, moramo biti u stanju na najbolji mogući način iskoristiti nove trendove te spremno odgovoriti na brojne izazove. Naravno, i ta sposobnost ovisi o znanju. Ali ne bilo kakvom znanju već poznavanju svjetskih prilika o kojem god polju se radilo. Takve je prilike puno korisnije promatrati izbliza, po mogućnosti u njima sudjelovati. Treba se usuditi obrazovati u inozemstvu. Treba se usuditi iskoristiti dostupne prilike kako bismo proširili vlastite horizonte i probudili lidera u sebi.

Komentari

Imas iskustva

  • Imaš iskustava ili ideja koje bi volio/la podijeliti? Zanima te tematika karijera i obrazovanja i želiš objaviti vlastiti blog post? Javi nam se!